Split je najveći grad Dalmacije i njeno kulturno, gospodarstveno, znanstveno, prometno, sportsko i turističko središte. Smjestio se u samom središtu Jadranske obale i u neposrednoj blizini rijeka Jadro i Žrnovnica, na poluotoku između Kaštelanskog zaljeva i Splitskog kanala. Na zapadu je brdo Marjan (178 m), a Kozjak (780 m) i Mosor (1330 m) štite ga sa sjevera i sjeveroistoka i odvajaju od zaleđa. Split je jedno od najsunčanijih mjesta u Europi. Njegova blaga klima sa 2700 sunčanih sati godišnje pretvara ga i usred zime u oazu u kojoj se u zavjetrini može uživati na suncu.Split je grad s 1700 godina postojanja te sa mnoštvom povijesnih, arheološih i kulturnih spomenika. Nastao je iz Dioklecijanove palače (dio svjetske baštine UNESCO-a) koju je rimski car Dioklecijan dao izgraditi oko 300.g. kako bi ovdje proveo posljednje godine svog života. Danas je Split respektabilno turističko središte koje će vas oduševiti ne samo bogatom kulturno -povijesnom baštinom nego i svojom iznimnom ljepotom, toplinom i šarmom.
Split ima 19 km dugu obalnu crtu, brojne su plaže i kupališta u gradu i njegovoj bližoj okolici. Najpopularnija plaža Bačvice je pješčana plaža smještena u samom centru Splita. Još je mnogo atraktivnih plaža i kupališta (Kaštelet – šljunčana plaža, oko 3 km zapadno od centra grada; Kašuni – šljunčana plaža, oko 3 km zapadno od centra grad; Bene – šljunčana i stjenovita plaža – park šuma Marjan; Ovčice – šljunčana plaža nedaleko od centra, Trstenik – šljunčane plaže 4 km istočno od centra grada ; Žnjan – šljunčane plaže, oko 5 km istočno od centra, i još mnoge druge). Kaštelet, Bačvice te plaža hotela "Split" imaju spasilačku službu, a posljednja dva kupališta okićena su prestižnom plavom zastavom.
Split je i sportski velegrad u kojemu djeluju mnogi poznati sportski klubovi i natjecatelji. Pružaju se mogućnosti za bavljenje gotovo svim sportovima na kopnu i na vodi, a blaga klima pruža mogućnost rekreacije na otvorenom čitave godine.
Velik je broj splitskih sportašica i sportaša koji su postigli uspjeh među najboljima u svijetu (Goran Ivanišević, Toni Kukoč, Blanka Vlašić, Siniša i Nikša Skelin, Duje Draganja, Ivano Balić, Petar Metličić i Drago Vuković, Mario Ančić i još mnogi drugi)
Bogat je i kulturno-zabavni život, osobito ljeti. Usred sezone održava se tradicionalni festival Splitsko ljeto, kada se izvode drame, opere i koncerti (od polovice srpnja do polovice kolovoza). Splitske subotnje večeri posvećene su ozbiljnoj glazbi. Održavaju se i festivali zabavne glazbe, Art - ljeto, folklorne priredbe, pučka fešta Dani Radunice i drugo. Tijekom godine upriličuju se Marulićevi dani (u travnju), Knjiga Mediterana (u listopadu), a među tradicionalnim manifestacijama su Blagdan sv. Križa, Sajam cvijeća, Bal Splićana, sajam vina i dr. Dan grada slavi se 7. svibnja, na Blagdan sv. Duje, zaštitnika grada.
U Splitu djeluje nekoliko kazališta, među kojima svakako valja spomenuti Hrvatsko narodno kazalište, podignuto 1893.koje organizira kazališne festivale Splitsko ljeto i Marulićeve dane. Djeluje i Kazalište mladih, te
Splitsko kazalište lutaka. U Splitu se nalaze četiri marine: ACI marina Split u sjeverozapadnom dijelu gradske luke; sportska lučica Spinut na sjevernoj obali Marjana; sportska lučica Poljud u luci Poljud; sportska lučica Zenta na južnoj obali Splita. Splitska gradska luka u središtu grada služi samo za putnički odnosno trajektni promet.
Split je trajektno povezan sa svim srednjodalmatinskim otocima, te s Anconom u Italiji; brodske se veze osim sa svim otocima održavaju i s Pulom, venecijom, Dubrovnikom i dalje s Grčkom. U Resniku (Kaštela) je zračna luka koja povezuje Split sa Zagrebom nekoliko puta dnevno, ali i sa europskim metropolama.
POVIJEST GRADA:
Na mjestu današnjeg grada postojalo je već od ranog antičkog doba ilirsko-grčko naselje Aspalathos. Potkraj III. st. car Dioklecijan gradi svoju raskošnu palaču, u kojoj je i sahranjen. Danas je to kulturno-povijesni spomenik pod zaštitom UNESCO-a.
Od VII.st. obnavlja se solinska biskupija, u IX. st. Split je važan grad bizantskog temata Dalmacije, a već u IX. i X. st. počinje jače naseljavanje hrvatskog življa u grad. Za vladavine kralja Petra Krešimira IV. i formalno je sjedinjen s Hrvatskom. Od 1105. g. priznaje suverenitet ugarsko-hrvatskih kraljeva. U XII.i XIII.st.ekonomski cvjeta, a od 1207. g. bira i svoje priore. Godine 1420. dolazi pod Veneciju, a u XVI. st. opasno ga ugrožavaju Turci. Tijekom XVI. i XVII. st. žestoki su sukobi između pučana i vlastele, epidemije kuge i kolere, da bi se tek potkraj XVII. st. postupno oporavio. Nakon pada Venecije dolazi pod Austriju, koja ga Požunskim mirom (1805. g.) ustupa Francuskoj. U razdoblju 1813.-1918. g. ponovno je pod Austrijom. U drugoj polovici XIX. st. u gradu se vodi borba izmedu autonomaša i narodne stranke, koja završava pobjedom Narodne stranke (izbori 1882. g.). U tijeku Drugog svjetskog rata proživljava talijansku i njemačku okupaciju.
KULTURNE ZNAMENITOSTI:
Najstarija je jezgra grada unutar zidova Dioklecijanove palače. Sagrađena u III. st. ima tlocrt nepravilnog četverokuta, a prema unutrašnjem rasporedu spoj je rimske villae rusticae i utvrđenog vojnog logora. Palača ima podrume, a imala je i trijem (šetnicu). U sredini južnog pročelja su Mjedena vrata (Porta Aenea), uz istočni zid su Srebrna vrata (Porta Argentea), na sjeveru Zlatna vrata (Porta Aurea), a na zapadu Željezna vrata (Porta Ferrea). Unutar je crkva Sv. Dominika (XIII. st), Poljana kralja Tomislava s crkvom Sv. Filipa Nerija iz 1735.g. Kad se prođe uz renesansnu crkvicu Sv. Roka (1516. g.) dođe se na Peristil, središnji slobodni prostor palače. Između stupova protirona dvije su kapele: Gospa od Pojasa (1544. g.) i Gospa od Začeća (1650. g.). Kroz protiron dolazi se u vestibul, okrugli prostor nadsvođen kupolom. Na istočnoj strani Peristila je mauzolej cara Dioklecijana,danas katedrala Sv.Dujma, koji je gotovo u cijelosti sačuvao svoj prvobitni izgled. Među najstarije spomenike u mauzoleju-katedrali spadaju monumentalna drvena vrata, rad Andrije Buvine, i kamena propovjedaonica iz XIII. st. Korske klupe u katedrali (XIII.st.) najstarije su u Dalmaciji. Ispod katedrale je kripta, kasnije pretvorena u kapelu Sv. Lucije. Uz katedralu je zgrada u kojoj su sakristija, riznica i arhiv. Romanički zvonik građen je od XIII. do XVII. st. U podnožju su mu dva romanička lava, a desno na zidu egipatska sfinga od crnog granita (XV. st. prije Krista). Nasuprot mauzoleju je mali hram, posvećen vjerojatno Jupitru od kojega se sačuvala samo cella s bogato dekoriranim portalom. Kasnije je pretvoren u krstionicu. Tu je i najstariji poznati spomenik srednjovjekovnog Splita: kameni luk s motivom astragala iz VII. st. koji je uzidan u temelje zgrade pred krstionicom. Desno od Zlatnih vrata je palača Papalić (XV. st.) najznačajniji spomenik gotičke arhitekture u Splitu (danas Muzej grada Splita). Tu je i crkvica Sv. Martina s kamenom oltarskom pregradom s motivom pletera (XI.st.). Ispred Zlatnih vrata je impozantan kip Grgura Ninskog, rad Ivana Meštrovića. U parku sjeverozapadno od vrata su ostaci crkve Sv. Eufemije (XI.st.) a sačuvani su temelji trobrodne crkvice Sv.Arnira koju je gradio Juraj Dalmatinac. Desno od Željeznih vrata je palača Cindro (XVII. st.) najljepša barokna palača u Splitu. U hodniku iznad Željeznih vrata je crkvica Gospe od Zvonika iz XI.st. čiji je zvonik (1100. g.) najstariji romanički zvonik u Dalmaciji. Kroz Željezna vrata izlazi se na Pjacu s gradskom vijećnicom (1443. g.), renesansnom palačom Karepić, gotičkom palačom Cambij (XV. st.) te tornjem sa satom (XVI. st.). U zapadnom je dijelu grada samostan i crkva Sv. Franje,osnovan u XIII. st, kasnlje pregrađivan. Stepenice vode na Marjan, s kojega se pruža prekrasan pogled na grad i okolicu. Spuštajući se s Marjana dvije su crkvice iz XV.st., Betlem i Sv. Jerolim. Prema Mejama, među vilama je galerija Ivana Meštrovića, s njegovim djelima i djelima suvremenih hrvatskih slikara. Dalje je Kaštelet, nekad kaštel obitelji Capogrosso-Kavanjin iz XVII. st. U sjevernom dijelu grada je Prokurativa sa zgradom kazališta, crkvom Gospe od zdravlja te brojnim muzejima i galerijama.Tu je i predromanička crkvica Sv. Trojice i franjevački samostan na Poljudu.
ŠTO JOŠ VIDJETI U GRADU I OKOLICI:
MARJAN “gradska pluća” Splita:
Poluotok Marjan s istoimenim brdom (178 m) na zapadnoj strani grada pokriven je kultiviranim parkom šumom i omiljeno je šetalište i izletište Splićana. Marjan pruža mir, opuštanje, rekraciju i zabavu. Na Marjanu se nalazi i šetalište, vidikovci, solarij, trim staze, igrališta i splitski zološki vrt. Južne Marjanske hridi u posljednje su vrijeme omiljeno vježbalište alpinista i slobodnih penjača. Njegove tri vidilice (tri vrha:125 m, 148 m, 178 m) pružaju nezaboravan pogled na stari i novi dio Splita, otoke koji ga okružuju, te Kaštelansku rivijeru sa Solinom i Trogirom. Cijeli prostor Marjana obiluje crkvicama od kojih su neke vrlo stare (na južnoj strani nalazi se crkva Gospe od Sedam Žalosti iz XV.st., a na samom rtu Marjana na hridi nalazi se predromanička crkvica Sv.Jurja iz IX.st. Gornjom cestom koja se penje prema istoku i vrhu Marjana dolazi se do crkvice Sv.Jere iz druge polovice XV.st., na podnožju Marjana sa sjeverne strane nalazi se ranokršćanska crkva Gospe od Spinuta).SUSTIPAN:
Sustipan je smješten na jugozapadnom rtu splitske luke. Ime je dobio po nekadašnjem samostanu Sv.Stjepana "pod borovima". Samostan je bio podignut u ranom srednjem vijeku, tako da je svojedobno služio i kao konačište hrvatskim kraljevima. Početkom 19.st. na Sustipanu je bilo uređeno prvo splitsko izvangradsko groblje koje je kasnije od 1958 - 1962.g. preseljeno na područje Lovrinac, a na Sustipanu je uređeno šetalište. Poseban mu je naglasak davao klasicistički glorijet koji je sačuvan do danas. Među visokim borovima pruža se prekrasan pogled na more i otoke pred gradom. BAČVICE:
Iako Split ima još plaža koje su obilježile živote i razdoblja, Bačvice su ipak nešto posebno. Bačvice su kultna pješčana plaža smještena u srcu grada. Svoje kupače imaju i u zimskim mjesecima, a ljeti žive od ranojutarnjih kupača do kasnovečernjih koncerata i zabava. Poznate su i po piciginu koji se na Bačvicama igra redovito ljeti i zimi.
MARMONTOVA ULICA i PROKURATIVE:
Zapadnu granicu stare jezgre grada čini Marmontova ulica. Ime je dobila po Napoleonovom maršalu Marmontu, koji je za svoje kratke vladavine učinio prave pothvate u obnovci i modernizaciji ondašnjeg Splita.U Marmontovoj uliciu je 1922.g. utemeljena biblioteka i čitaonica za frankofile, danas Alliance Francaise. U njoj se nalazi i prvo splitsko kino Karaman, jedna od najstarijih apoteka u gradu, poznata splitska ribarnica – jedina ribarnica bez muha zahvaljujući jakom mirisu sumpornih voda koje izviru u blizini , palača Duplančić, a sjevernim dijelom kroz mletački bastion dolazi se do kazališta i crkve Gospe od Zdravlja.
Na zapadnoj strani Marmontove ulice nalazi se veliki arhitektonski sklop nazvan Prokurative. Projektirane su u neorenesansnom stilu s prizemnim trijemom s arkadama na bočnim krilima.Sastoje se od 3 građevinske cjeline - sjeverne zgrade koja je pročeljem okrenuta moru te istočnog i zapadnog krilakoja zatvaraju pravokutni trg koji se skalinadom otvara prema obalnoj promenadi.
VOĆNI TRG - jedan od najljepših trgova u Splitu. Reprezentativnost mu pružaju osmerokutna mletačka kula, kasnorenesansna palača Milesi i Meštrovićev spomenik Marku Maruliću koji zajedno tvore jednu skladnu urbanu cjelinu. Uz Voćni trg povezana je Mihovilova širina te poljana braće Radića te zajedno stvaraju jedan od najslikovitijih gradskih prostora.
MATEJUŠKA je još posljednji slikoviti dio stare splitske luke. TOMIĆA STINE su simbol pučke arhitekture i razglednica grada Splita.
GRADSKA LUKA I SPLITSKA RIVA - Luka je sama po sebi jedan od najprivlačnijih i najkarakterističnijih urbanističkih ambijenata svakog starijeg primorskog grada. Kružni oblik zaljeva pridonosi njezinoj prirodnoj ljepoti. Splitska riva u dnu luke imala je stoljećima središnji urbanistički značaj. Sa sjeverne strane rivu zatvara pročelje Dioklecijanove palače koje se nakon markantnog središnjeg akcenta mletačkog kaštela, nastavljalo cjelovitim nizom zgrada jednake visine. Na rivi postoji čitavi niz kavana sa ljetnim i zimskim štekatima.
VELI VAROŠ - Uz istočne obronke brda Marjana smješteno je zapadno predgrađe Veli Varoš sa strmim kaletama, donedavno simbol splitskih ribara. Obiluje izvrsno sačuvanom pučkom arhitekturom i izvornim pučkim ambijentima. Među arhitektonskim spomenicima najpoznatija je crkvica Sv.Mikule iz XI.st., tu je i crkvica Gospe od Soca, Sv.Križa, Sv.Frane.
MUZEJI I GALERIJE:
Muzej grada Splita – Papalićeva 1
Arheološki muzej – Zrinsko – Frankopanska 25
Etnografski muzej – Narodni trg 1
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Gunjačina bb
Hrvatski pomorski muzej – Glagoljaška 18 – Tvrđava Gripe
Prirodoslovni muzej i zološki vrt – Kolombatovićevo šetalište 2
FUNDACIJA IVANA MEŠTROVIĆA – GALERIJA – Šetalište I.Meštrovića 46
GALERIJA EMANULA VIDOVIĆA: Papalićeva 1
GALERIJA FOTOKLUBA SPLIT – Marmontova 5
GALERIJA KONZERVATORSKOG ODJELA - Porinova 2
GALERIJA UMJETNINA – Kralja Tomislava 15 i Lovretska 11
RIZNICA KATEDRALE – Kraj Sv.Duje 3
FRANJEVAČKI SAMOSTAN, CRKVA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE NA POLJUDU – Poljudsko šetalište 17
SALONA
Šest kilometara sjeverno od Splita u današnjem Solinu nalaze se ostaci antičkog grada Salone, metropole rimske provincije Dalmacije. Nastala je uz ušće rijeke Jadro i zaštićeni morski zaljev u podnožju Kozjaka. Salona je prvotno bila obalno uporište i luka ilirskih Delmata. Kasnije su je zauzeli Rimljani, pa za cara Augusta postaje ekonomsko i političko središte rimskih posjeda u Dalmaciji. Najveći procvat doživljava za cara Dioklecijana. Oko 614 g. zauzimaju je Slaveni i Avari i razaraju. U srednjem vijeku je u sastavu Hrvatske.Od ostataka iz rimskog doba tu su ruševine polukružnog gledališta rimskog amfiteatra iz II.st. te temelji hrama iz I.st. Sjeverno je gradski forum s nizom reprezentativnih zgrada i hramova. Uz cestu je rimsko groblje, a uz gradske zidine i starokršćansko groblje s ostacima bazilike iz IV.st. Uz gradske, djelomično sačuvane zidove dolazi se do kompleksa gradskih bazilika, središta straokršćanskog Solina koji obuhvaća ostatke trobodne katedrale s osmerokutnim baptisterijem, biskupskim dvorom i gospodarskim zgradama i ostatke bazilike biskupa Honorija s tlocrtom u obliku grčkog križa. Istočno su i ruševine gradskih termi, ostaci gradske čevrti s gustim spletom ulica, starokršćansko groblje s velikom trobodnom bazilikom, sačuvanom u ruševinama. U blizini su nađeni sarkofazi Hipolita i Fedre, Julije Aurelije Hilae i Dobrog Pastira, danas u Arheološkom muzeju u Splitu. Uz treće solinsko starokršćansko groblje Marusinac je i bazilika otvorenog tipa, rijedak primjer u tipologiji starokršćanskih crkava. Nađeni su i ostaci sarkofaga kraljice Jelene (976.g.) s natpisom, koji je jedan od najznačajnijih dokumenata iz razdoblja starije hrvatske povijesti.
TVRĐAVA KLIS
Tvrđava Klis nalazi se u zaleđu Splita, udaljena 11 km od mora prema sjeveru, na prijevoju između Mosora i Kozjaka. Smještena je na visokim prirodnim liticama i nekada je imala vrlo važnu obrambenu ulogu. Jezgra naselja je ispod srednjovjekovne tvrđave. U ranom srednjem vijeku Klis je bio utvrđeno župno središte, a prvi se put spominje 852.g. Tu je bio dvor hrvatskih knezova. Iako utvđen, osvajaju ga Turci (1537.g.) i nakon toga su zagospodarili cijelom Dalmacijom, osim primorja, koje je držala Venecija.
Tvrđava je jedinstvena, ima tri razine, okružena je trostrukim prstenom obrambenih zidina.Danas je u tvrđavi uređena povijesna zbirka. S tvrđave se pruža izvanredan pogled na okolne krajeve, vidi se čak i udaljeni otok Vis.
SINJ
Sinj je grad u Cetinskoj krajini, 34 km sjeveroistočno od Splita, u antičko doba Setovia. U spomen pobjede nad Turcima 1715.g. Tu se svake godine održava viteška igra “alka” - alkari odjeveni u tradicionalnu nošnju, jašući na konjima u punom galopu gađaju kopljem kolut (alku) obješenu na žici. U gradu je Muzej alke s oružjem i nošnjama, a na brežuljku zavjetna crkvica Sv.Lovre.
Vrlo je privlačna sinjska okolica i cijela Cetinska krajina (rijeke, izvori, jezera, spilje, Sinjsko polje).
U lijepom okolišu pruža se mogućnost za ugodan odmor, sport i rekreaciju, lov i ribolov. Brojni ugostiteljski objekti nude smještaj i jela tradicionalne sinjske i cetinske kuhinje (žabe, pastrve, riječne rakove, arambašiće, janjetinu)
ŠPILJA VRANJAČA -
Najljepša špilja u Srednjoj Dalmaciji, špilja Vranjača nalazi u zaleđu Splita, na sjeverozapadnom podnožju Mosora kod sela Kotlenice.
Špilja Vranjača se sastoji od dvije dvorane, prve dvorane (bez siga) koja je bila poznata još u 19. stoljeću, te druge dvorane koja je otkrivena 1903. godine. Zbog prekrasnih siga, špilja je 1929. godine osposobljena za posjet turista.
Sastoji se od dva glavna prolaza i “hodnika” koji ih spaja. Špilja je zaista impresivna - prepuna stalaktita i stalagmita, špiljskih stupova i arkada, neke dvorane su plavičaste i zelene, a neke svjetlucaju posute kristalima. Duga je oko 300 metera a duboka 65m. Zbog svoje privlačne unutrašnjosti kao i okoliša, te blizine ceste i parkirališnih mjesta špilja je lako pristupna i zanimljiva brojnim izletnicima. Od 1929 špilja ima i elekrtičnu struju, a postoji i pješačka staza duga 300 metara.