Šibenik je povijesni hrvatski kraljevski grad i luka u sjevernoj Dalmaciji. Gospodarsko je, kulturno i turističko središte Šibensko – kninske županije. Smješten je u Šibenskom zaljevu, prirodno najzaštićenijoj luci na Jadranu, nedaleko od ušća Krke, jedne od najljepših kraških rijeka Hrvatske. Grad se smjestio amfiteatralno oko luke i na padinama brežuljaka koji je okružuju. Okružen je starim tvrđavama: Sv.Anom, Sv. Ivanom i Šubićevcem. Skladan je spoj starog dijela sa strmim i uskim ulicama na zapadu i novijeg dijela suvremene arhitekture smještenog na sjeveru i jugoistoku.
Šire je područje naseljeno već u pretpovijesno doba (ilirska Scardona – Skradin). Prvi put se kao grad spominje 1066. godine u ispravi kralja Petra Krešimira IV. koji boravi u utvrđenom kaštelu Sv. Mihovila, danas Sv.Ana. Gradom vladaju Bizant, ugarsko-hrvatski kraljevi, Venecija, bosanski kralj Stjepan Tvrtko, Francuska, Austrija, Italija.
Grad je bogat kulturnim i povijesnim spomenicima. Najpoznatija je katedrala Svetog Jakova iz XV.stoljeća, koja je dobila status Zaštićene svjetske baštine pod patronatom UNESCO-a 2000.godine. Katedrala je jedinstveni spomenik europskog sakralnog graditeljstva. Gradnja je započela 1431.g., a posvećena je 1555.g. Konstrukcija je katedrale započeta u venecijanskom gotičkom stilu, ali je dovršena u stilu toskanske renesanse. Gradili su je brojni majstori, ali se Jurju Dalmatincu pripisuje veći i važniji dio. Završio ju je Nikola Firentinac. Katedrala je u cjelosti izgrađena od kamena, bez upotrebe ikakvog drugog materijala. Kamen za gradnju donosio se s Korčule, Suska, Brača, Raba i Krka.
Katedrala je interesantan primjer kao jedina građevina koja nema zidarskih elemenata, i gdje su zidovi, svodovi i kupole konstruirane jedinstvenom metodom (koju je prvi upotrijebio Juraj Dalmatinac ) gdje se naknadno, u cjelinu slažu precizno isklesani kameni djelovi, metoda koja je korištena u tesarskom zanatu. Na vanjskom vijencu apsida glasoviti je friz od sedamdesetak portretnih glava, također djelo Jurja Dalmatinca. Sučelice katedrali, na istom trgu je i gradska loža (viječnica), podignuta 1532-1542.g.Tu je i crkvica Sv.Barbare (XV.st.) U njoj je Zbirka crkvene umjetnosti (dva poliptiha : Blaža Trogiranina i Nikole Vladanova). Crkva Sv.Frane (XIV.st.) s franjevačkim samostanom smještena je na jugoistočnom, rubnom dijelu povijesne gradske jezgre. To je jednobrodna gotička crkva s renesansnim i baroknim oltarima te bogatom crkvenom riznicom. Kneževa palača sada je Muzej grada Šibenika sa zbirkama arheoloških nalaza, arhivalija, numizmatike., a visoka kula koja je bila dio Kneževe palače i zatvor i danas je sačuvana.Tu su i gradska vrata (morska vrata).
Zaštitnik grada šibenika je Sv.Mihovil kojem je posvećena najstarija šibenska fortifikacija, tvrđava Sv.Ane, sa koje se pruža izvanredno lijep pogled na Šibenik i njegovu okolicu.
Za ljubitelje sporta i rekreacije na raspolaganju su brojni sportski tereni, od odbojke na pijesku, košarkaških terena te tenis terena. Tu je i nekoliko ronilačkih klubova sa školama ronjenja, a dobri su uvjeti i za jedrenje i veslanje. Šibenski je most jedno od najatraktivnijih mjesta na svijetu za bungee jumping.
Brojni su restorani i konobe u kojima se nude domaći specijaliteti (pršut, sir, masline, janjetina, plodovi mora, domaće vino) ... Bogat je i kulturno-zabavni život: Međunarodni dječji festival (krajem lipnja, početkom srpnja); Šibenska noć (krajem lipnja); Večeri klapske pjesme (druga polovica kolovoza); Ljetna orguljaška škola (druga polovica kolovoza).
U Šibeniku su rođeni i Goran Višnjić, Maksim Mrvica i filmski režiser Vinko Brešan.

Šibenska riviera poznata je po svojoj predivnoj netaknutoj prirodi. Obala je vrlo razvedena, s brojnim uvalama i lučicama, te s 249 otoka, otočića i nadmorskih grebena, od kojih se brojem i slikovitošću ističu Kornati. Posebno atraktivnom turističkom destinacijom čine je i dva nacionalni parka: NP Krka i NP Kornati. Zbog razvedenosti obale posebno u NP Kornati intezivno se razvio nautički turizam. Danas se na području rivijere nalazi 9 marina.

IZLETI – NE OTIĆI BEZ DA VIDITE:
NACIONALNI PARK KORNATI:
Kornati su najrazvedenija i najgušća otočna skupina na cijelom Sredozemlju. Nalaze se na području sjeverne Dalmacije, između otoka Žirja, Dugog otoka i Pašmana. Arhipelag se prostire na 320 km2 sa 140 otoka, otočića i grebena ukupne površine svega sedamdesetak četvornih kilometara. Zbog izuzetnih prirodnih ljepota, velike otočne razvedenosti, jedinstvenih oblika, bogate morske flore i faune veči dio otočja sa okolnim morem 1980 g. proglašen je nacionalnim parkom.
Kornatsko otočje dobilo je ime po najvećem otoku Kornatu. Sačuvani su tragovi minulih kultura, a najstariji su arheološki nalazi ostaci ilirskih naselja, kameni grobovi i humci.
Kopneni dio parka u potpunosti je u privatnom vlasništvu. Na otocima nema vode ni izvora. Pretežno je goli kamenjar, a u kraškim zavalama uspijevaju masline, smokve i vinova loza.
Jedan od najzanimljivijih prirodnih fenomena na otocima su poznate kornatske “krune” - klifovi (okomite litice) na nizu otoka Donjih Kornata, koji gledaju prema otvorenom moru. Podmorski nastavci tih klisura dosežu i do skoro 100 m dubine. (Najduža "kruna" iznad nivoa mora nalazi se na otoku Mana (1350 m), a najviša na otoku Klobucar (82 m). Najdublja "kruna" se nalazi na otoku Piskera (preko 90 m).
Između Kornata, Katine i Dugog Otoka su dva tjesnaca (Mala i Vela Proversa). Mala Proversa je plićak prokopan za plovidbu još u rimsko doba. O tome svjedoče i arheološki nalazi na tom mjestu (ostaci zgrade i vivarija-bazena za ribu iz 1.st.). Vrlo specifična i interesantna pojava je i Magazinova škrila (Vela ploča) – 9100 m2 velika, glatka i gola ploha vapnenca, podno Metline (237 m) najvišeg najvišeg i najimpresivnijeg vrha na Kornatu.
Jedan od najzanimljivijih kulturnih atrakcija u području parka je složeni mozaik suhozidnih ograda – suhozidi su izgrađeni da bi se sačuvali posjedi i zaštitili pašnjaci te spriječio prelazak ovaca iz jednog posjeda u drugi
Zbog izuzetne razvedenosti obale, gotovo nestvarne modrine mora, brojnih uvala, izuzetno bogatog morskog ekosustava Kornati su pravi raj za nautičare. Sigurne marine nalaze se na otcima Žutu i Piškeri.
NACIONALNI PARK KRKA:
Rijeka Krka jedna od najljepših kraških rijeka Hrvatske, sa svojih 7 sedrenih slapova predstavlja prirodni i krški fenomen. Nacionalni park Krka obuhvaća površinu od 109 km2 uz tok Krke: dva kilometra nizvodno od povijesnog grada Knina do slikovitog antičkog gradića Skradina (gradić zaštićen kao spomenik kulture) i donji tok Čikole.
U nacionalnom parku posebno se ističu dva kulturno – povijesna spomenika: franjevački samostan na otoku Visovcu i manastir “Krka”. Franjevački samostan s vrijednom knjižnicom (inkunabula, Ezopovih basni) smješten je otočiću Visovcu, na istoimenom jezeru, između dva najljepša slapa – Roškog slapa i Skradinskog buka.
Na otok su se prvi doselili pustinjaci Sv.Augustina u 14.st.koji su izgradili samostan i crkvicu posvećenu Sv.Pavlu. Zbog prodora Turaka oni u 15 st. napuštaju taj kraj, a 1445.godine na otočiću su se naselili franjevci.Tu se uspijevaju odrzati sve do danas sa jedinim prekidom u 17. st. Zatečeni augustinski samostan franjevci su proširili i preuredili prema svojim potrebama. Novu crkvu sagradili su pri kraju 15. ili početkom 16.st., a crkva i samostan preuređeni su početkom 18.st.
Među brojnim vodopadima osobitom ljepotom ističu se Skradinski buk i Roški slap.
Skradinski buk je najduži i najljepši slap na rijeci Krki. Slap čine sedrene kaskade, otoci i jezera. Voda se prelijeva u kaskadama preko 17 sedrenih barijera (najveći pad 45 m).
Roški slap, visok 25 m, sastoji se od niskih kaskada (ogrlica), brojnih rukavaca i otočića.
Uz lijevu obalu slapišta niz je atraktivnih mlinica od kojih su neke i danas u upotrebi.
Na slapovima se mogu iznajmiti motorni brodovi za vožnju uzvodno sve do Roškog slapa – kanjonskim koritom rijeke, do jezera Visovca s otočićem te dalje do Roškog slapa.
SKRADIN:
Povijesni gradić Skradin smješten je na desnoj obali rijeke Krke, 16 km od grada Šibenika.
Ovaj gradić slavne i burne prošlosti smješten je u prirodnoj uvali, u duboko usječenom zaljevu, zaštićenom od vjetrova te je od davnina je poznat kao luka i grad u kojem su se izmjenjivale mnoge civilizacije.
U pretpovijesno doba tu je bilo ilirsko naselje (Scardona), kasnije rimski municipij (epigrafski spomenici, ostaci vodovoda i zgrada), a najkasnije od VI. stoljeća sjedište je biskupije koja je ukinuta 1830.g. Dolaskom Avara i Slavena grad je do temelja razoren, te je kasnije obnovljen. Najveći procvat doživio je potkraj srednjeg vijeka kada je bio jedno od sjedišta knezova Šubića Bribirskih. Od sredine 14. do kraja 18. stoljeća bio je pod vlašću Mlečana, Turaka pa ponovno Venecije.
U Skradinu je i južni ulaz ulaz u Nacionalni park “Krka”, među čijom ljepotom se posebno ističu tri poznata izletišta: slapovi Skradinskog buka, Roški slap sa starodrevnim mlinicama i vodenicama te franjevački otočić Visovac.
U Skradinu se nudi mogućnost bavljenja aktivnim i rekreativnim sportom (kajak , kanu, nogomet, košarka, biciklizam, veslanje) kao i mogućnost organiziranog lova i ribolova.
Skradin je poznat i po bogatoj gastronomskoj ponudi (dalmatinski pršut, kruh ispod peke, svježa riba i školjke, vina debit i plavina). Nudi se i mogućnost nezaboravne zabave na raznim prigodnim feštama. Prve subote u kolovozu Skradin je domaćin susreta dalmatinskih klapa, a posebne se svečanosti održavaju na blagdane Male Gospe (8. rujna) i sv. Jeronima, zaštitnika Skradina (30. rujna).
Nautičarima je na raspolaganju ACI marina.
PRIMOŠTEN:
Primošten je jedno od najslikovitijih malih mjesta na Jadranu, smješten na poluotoku između uvala Raduča i Primošten, 28 km južno od Šibenika.
Ime je dobio po glagolu "primostiti" jer je otok na kojem je u XVI.st.nastalo naselje bio mostom spojen s kopnom. Mjestom dominira župna crkva Sv. Jurja, obnovljena je 1760.g., crkva Gospe od milosti spominje se 1553.g.a crkvica sv. Roka 1680. godine.
Plaže su lijepe i prostrane, a u uvalama i na susjednim otocima velike su mogućnosti za sportski ribolov. Za ljubitelje sporta i rekreacije tu su i na raspolaganju još brojne mogućnosti: tenis, stolni tenis, kuglanje, odbojka na pijesku, jedrenje. Djeluje i škola ronjenja i jedrenja.
Primošten je poznat i po brojnim konobama i restoranima, a domaći je specijalitet jastog na primoštenski način.
U čuvenim primoštenskim vinogradima u kamenu dobiva se glasovito primoštensko vino Babić. Ovi vinogradi imaju status spomenika ljudskom radu i njihova se slika nalazi u predvorju zgrade Ujedinjenih naroda.
Brojne su i kulturno – zabavne priredbe kao što su Primoštenska fešta i užance koje se svakog ljeta održavaju u autentičnom ambijentu Primoštena.
Tu je i diskoklub Aurora - najveći disko klub na području Dalmacije.
Mnogobrojne su mogućnosti organiziranih izleta: posjet Krapnju (Muzej spužvarstva), Zlarinu (koraljna tura) Primoštenski vinski put (razgledavanje sela u Primoštenu Burnjem) i dr.
VODICE:
Vodice su jedna od najpoznatijih turističkih destinacija na jadranskoj obali. Smještene su 11 km sjeverozapadno od Šibenika u širokom zaljevu, između rta Borovik i uvale Vrulja. Naselje se spominje 1402. godine, a u XVI.st opasano je zidom i kulama (sačuvana je jedna - trokatna kula, tzv. Čorićev toranj – sagrađen od kvalitetnog kamena sa otoka Brača).
Danas su Vodice vodeća turistička destinacija Šibenske riviere, poznata po svojoj živosti, izuzetno bogatoj turističkoj ponudi i ljubaznim domaćinima.
Turistima je na raspolaganju tisuće ležaja u apartmanima, vilama, sobama, hotelima i autokampovima.
U Vodicama se nalaze brojne plaže, a najpoznatija je 4 km duga Plava plaža - potpuno opremljena i odlično uređena šljunčana plaža koja povezuje Vodice i Tribunj.
Za ljubitelje sporta i rekreacije na raspolaganju su tri teniska kompleksa, igrališta za košarku i odbojku, nogometno igralište, škole ronjenja i jedrenja na dasci, a organizira se i podvodni fotosafari.
Bogat je i kulturno – zabavni život. Tradicionalna Vodička fešta održava se prve subote u kolovozu, a posebno se slavi blagdan Gospe od Karmela (16.07.). Zabavu do jutarnjih sati pružaju noćni klubovi, kafići, diskoteke. U brojnim restoranima i konobama gosti mogu uživati u bogatoj gastronomskoj ponudi, pravim dalmatinskim delicijama i domaćem vinu.<>U sjeveroistočnom dijelu Vodica nalazi se Marina Vodice sa svim pratećim sadržajima, 450 priveza u vodi i 150 na kopnu.